MAKE A MEME
View Large Image
| View Original: | Predstavljena_knjiga_‘Politika_razboritosti’.jpg (4752x3168) | |||
| Download: | Original | Medium | Small | Thumb |
| Courtesy of: | www.flickr.com | More Like This | ||
| Keywords: konzervativci konzervativizam hks hrvatska indoor U Novinarskom domu u Zagrebu, u petak 17. travnja 2015. održano je predstavljanje knjige ‘Politika razboritosti’ Russella Kirka, prve u seriji knjiga o konzervativizmu izdane u suradnji Večernjeg lista i Centra za obnovu kulture. O knjizi su govorili glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić, autor prologa Ivan Pongračić, predsjednik Udruge Vigilare Vice Batarelo i predsjednik Centra za obnovu kulture Stjepo Bartulica. Kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić u uvodnoj riječi rekao je da je riječ o knjizi koja govori o autetničnom političkom konzervativizmu za razliku od konzervativizma kakvog smo u Hrvatskoj ranije imali a koji su krivo prezentirali i njegovi zagovornici i njegovi protivnici. Govoreći o izboru naslova za predstavljanje konzervativizma hrvatskoj publici, Dražen Klarić rekao je da su se odlučili za objavu ove knjige nakon procjene da postoji interes za ovakvu literaturu te će se tako hrvatska publika po prvi puta moći se upoznati s angloameričkim pogledima na cijeli set pitanja koja zanimaju širu javnost. Ivan Pongračić, autor prologa i, kako je rekao, ‘jedini Hrvat koji je osobno poznavao Russella Kirka’, rekao je da je ‘Politika razboritosti’ posljednja knjiga koju je Kirk napisao prije prerane smrti. Navodeći neke od osnovnih Kirkovih načela konzervativizma, Pongračić je naveo kako je često govorio da je ‘bezgranična sloboda najveća ljudska glupost’ te da se u politici treba držati određenih pravila igre, ilustrirajući to na primjeru tenisa. Kada je riječ o ekonomskim pitanjima, Pongračić je naglasio kako je Kirk ‘mrzio sve što je glomazno’ – glomaznu birokraciju, glomazne sindikate pa čak i glomazna poduzeća i korporacije jer je smatrao da to ubija gospodarstvo i poduzetnike koji su osnovica stabilnosti. Vice Batarelo, predsjednik Udruge Vigilare, naglasio je kako je Kirk dobro poznavao socijalizam i katastrofu tog sustava te da vjeruje kako će ‘ova mala knjiga velikoga čovjeka i pisca imati svoj pozitivni učinak na Hrvatsku i njezino društvo’. ‘Konzervativizam je, najjednostavnije rečeno, ono što duboko u sebi svi znamo, što je zdravorazumsko, što je dobro, moralno, ono što su naši pretci isprobali i vidjeli da je ispravno. Konzervativizam znači i spremnost za promjenu, kada je promjena potrebna, ali nakon mnogo promišljanja i bez rušenja, revolucija i radikalnih društvenih eksperimentiranja’, rekao je Batarelo preporučivši čitateljima da usprkos tome što će im vjerojatno najzanimljivije poglavlje biti ono treće: o konzervativnim načelima koja hvata bit konzervativne misli, tu ne stanu, jer će svugdje naći male Kirkove ‘misaone bisere’. Stjepo Bartulica, član uredničkog vijeća i predsjednik Centra za obnovu kulture, rekao je kako ‘Politika razboritosti’ nije knjiga u kojoj će se naći svi odgovori na pitanje što je konzervativna ideja jer to nije nova ideologija poput komunističkog Das Kapitala. U njoj se govori i o liberalizmu i pojmu slobode gdje Kirk postavlja svoj termin ‘uređena sloboda’ argumentirajući tezu da bez poretka nema prave slobode. Bartulica je na kraju naglasio da se konzervativci razlikuju od ideologa jer oni su nemilosrdni u provedbi svojih ideja i ne mogu sjediti s drugima za istim stolom jer ne podnose drukčije mišljenje. Posebno je izdvojio poglavlje o kulturnim konzervativcima koji se trude zaustaviti raspad i obnoviti ono što vrijedi. Pri tome, nastavio je, konzervativizam se ne služi o dogmama nego zdravim načelima u borbi protiv dekadencije u društvu čiji su znakovi luksuz, skepticizam, zamor, praznovjerje, centralizacija moći i neumjerenost u oporezivanju, što, kako je rekao, možemo primijetiti u današnjoj Hrvatskoj kod Vlade koja nema snage suzbiti prekomjerno trošenje, tvrdeći pri tom kako ljudi to neće ni osjetiti. Posljednji znak dekadencije društva je nezainteresiranost ljudi za politiku gdje sposobni i poduzetni bivaju zgaženi bezličnim državnim strojem i odustaju, a na njihovo mjesto dolaze nesposobni i podobni. Okupljene je pozdravio posebni gost Mario Fantini ispred Russell Kirk Centra iz Michigena, USA koji je današnji dan objave knjige jednog od najistaknutijih konzervativnih autora nazvao ‘povijesnim danom’ za Hrvatsku. U Novinarskom domu u Zagrebu, u petak 17. travnja 2015. održano je predstavljanje knjige ‘Politika razboritosti’ Russella Kirka, prve u seriji knjiga o konzervativizmu izdane u suradnji Večernjeg lista i Centra za obnovu kulture. O knjizi su govorili glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić, autor prologa Ivan Pongračić, predsjednik Udruge Vigilare Vice Batarelo i predsjednik Centra za obnovu kulture Stjepo Bartulica. Kolumnist Večernjeg lista Borislav Ristić u uvodnoj riječi rekao je da je riječ o knjizi koja govori o autetničnom političkom konzervativizmu za razliku od konzervativizma kakvog smo u Hrvatskoj ranije imali a koji su krivo prezentirali i njegovi zagovornici i njegovi protivnici. Govoreći o izboru naslova za predstavljanje konzervativizma hrvatskoj publici, Dražen Klarić rekao je da su se odlučili za objavu ove knjige nakon procjene da postoji interes za ovakvu literaturu te će se tako hrvatska publika po prvi puta moći se upoznati s angloameričkim pogledima na cijeli set pitanja koja zanimaju širu javnost. Ivan Pongračić, autor prologa i, kako je rekao, ‘jedini Hrvat koji je osobno poznavao Russella Kirka’, rekao je da je ‘Politika razboritosti’ posljednja knjiga koju je Kirk napisao prije prerane smrti. Navodeći neke od osnovnih Kirkovih načela konzervativizma, Pongračić je naveo kako je često govorio da je ‘bezgranična sloboda najveća ljudska glupost’ te da se u politici treba držati određenih pravila igre, ilustrirajući to na primjeru tenisa. Kada je riječ o ekonomskim pitanjima, Pongračić je naglasio kako je Kirk ‘mrzio sve što je glomazno’ – glomaznu birokraciju, glomazne sindikate pa čak i glomazna poduzeća i korporacije jer je smatrao da to ubija gospodarstvo i poduzetnike koji su osnovica stabilnosti. Vice Batarelo, predsjednik Udruge Vigilare, naglasio je kako je Kirk dobro poznavao socijalizam i katastrofu tog sustava te da vjeruje kako će ‘ova mala knjiga velikoga čovjeka i pisca imati svoj pozitivni učinak na Hrvatsku i njezino društvo’. ‘Konzervativizam je, najjednostavnije rečeno, ono što duboko u sebi svi znamo, što je zdravorazumsko, što je dobro, moralno, ono što su naši pretci isprobali i vidjeli da je ispravno. Konzervativizam znači i spremnost za promjenu, kada je promjena potrebna, ali nakon mnogo promišljanja i bez rušenja, revolucija i radikalnih društvenih eksperimentiranja’, rekao je Batarelo preporučivši čitateljima da usprkos tome što će im vjerojatno najzanimljivije poglavlje biti ono treće: o konzervativnim načelima koja hvata bit konzervativne misli, tu ne stanu, jer će svugdje naći male Kirkove ‘misaone bisere’. Stjepo Bartulica, član uredničkog vijeća i predsjednik Centra za obnovu kulture, rekao je kako ‘Politika razboritosti’ nije knjiga u kojoj će se naći svi odgovori na pitanje što je konzervativna ideja jer to nije nova ideologija poput komunističkog Das Kapitala. U njoj se govori i o liberalizmu i pojmu slobode gdje Kirk postavlja svoj termin ‘uređena sloboda’ argumentirajući tezu da bez poretka nema prave slobode. Bartulica je na kraju naglasio da se konzervativci razlikuju od ideologa jer oni su nemilosrdni u provedbi svojih ideja i ne mogu sjediti s drugima za istim stolom jer ne podnose drukčije mišljenje. Posebno je izdvojio poglavlje o kulturnim konzervativcima koji se trude zaustaviti raspad i obnoviti ono što vrijedi. Pri tome, nastavio je, konzervativizam se ne služi o dogmama nego zdravim načelima u borbi protiv dekadencije u društvu čiji su znakovi luksuz, skepticizam, zamor, praznovjerje, centralizacija moći i neumjerenost u oporezivanju, što, kako je rekao, možemo primijetiti u današnjoj Hrvatskoj kod Vlade koja nema snage suzbiti prekomjerno trošenje, tvrdeći pri tom kako ljudi to neće ni osjetiti. Posljednji znak dekadencije društva je nezainteresiranost ljudi za politiku gdje sposobni i poduzetni bivaju zgaženi bezličnim državnim strojem i odustaju, a na njihovo mjesto dolaze nesposobni i podobni. Okupljene je pozdravio posebni gost Mario Fantini ispred Russell Kirk Centra iz Michigena, USA koji je današnji dan objave knjige jednog od najistaknutijih konzervativnih autora nazvao ‘povijesnim danom’ za Hrvatsku. | ||||
